Okrugli stol: Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije

Institut za društveno odgovorno poslovanje organizirao je 14.12.2018. okrugli stol pod nazivom Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije. Partner u organizaciji eventa bio je Zagrebački inovacijski centar - Zicer.

Više od 50% svjetskog stanovništva (3,5 milijarde) živi u gradovima, a procjenjuje se da bi se do 2030. godine taj broj mogao popeti na 60%. Gradovi zauzimaju samo 3% zemljine površine, a odgovorni su za 60-80% potrošnje energije i 75% emisije ugljičnog dioksida. Kako bi gradovi u budućnosti bili održivi i mogli se nositi s povećanjem broja građana, potrebno je kostantno raditi na inovacijama i dijalogu. Upravo su inovacije i dijalog bile teme okruglih stolova, na kojem su sudjelovali urbani poduzetnici, poduzeća, stručnjaci iz područja urbanog razvoja i urbane mobilnosti, članovi lokalne zajednice te organizacije civilnog društva. 

Prvi okrugli stol: KAKO INOVACIJAMA STVORITI PAMETNE I DIGITALNE GRADOVE BUDUĆNOSTI

Na prvom okruglom stolu pokušalo se odgovoriti na pitanje očekivanog napretka u znanosti i utjecaju na tehnologiju, društvo i okoliš.

M.Sc. Damir Medved, menadžer prodaje za nova poslovna područja u Ericssonu Nikola Tesla govorio je kako upravo tehnologija može pomoći u smanjenju nepovjerenja građana u institucije, a gradovi bi trebali razviti inovativne JPP-ove za smanjenje rizika i iskoristiti stručnost privatnog sektora. Povijesni pregled razvoja poduzeća Apis IT-a prezentirao je Vlado Rendulić, član Uprave, te naglasio je kako podaci predstavljaju novu vrijednosnu imovinu koje je moguće upotrijebiti za prediktivnu i preskriptivnu analizu. Projekt Communia predstavio je suosnivač Mario Gigović i time prezentirao kako blockchain predstavlja uspješnu tehnologiju kojom možemo riješiti mnoge društvene probleme kako bi postigli sigurnost, brzinu, transparentnost i povjerenje. Dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović znanstvena savjetnica, predstojnica Odjela za regionalni razvoj i članica Upravnog vijeća Ekonomskog instituta, Zagreb prezentirala je provedeno istraživanje o pokazateljima pametnog grada i njihov utjecaj na održivo upravljanje u velikim hrvatskim gradovima. Primjerom Zelena energetska zadruga, dr.sc. Stjepan Car prezentirao je potencijal razvoja lokalne zajednice kroz obnovljive izvore energije.

Screen Shot 2018-12-18 At 01.20.56

Drugi okrugli stol: DIJALOG S LOKALNOM ZAJEDNICOM ZA POSTIZANJE ODRŽIVOSTI DRUŠTVA 

Drugi okrugli stol pokušao je predvidjeti ulogu participacije građana u cilju postizanja kvalitetnijeg lokalnog odlučivanja i stvaranja održivog razvoja.

Projektom +Resilient direktno se utječe na probleme u zajednicama, na način da se spajaju društvene i digitalne inovacije i zajedno pružaju podršku formiranim klasterima (SVRC) gdje su od ključne važnosti otvorene baze podataka i informacije javnog sektora kako bi klasteri mogli što bolje i spremnije odgovoriti na društvene potrebe, rekla je Helga Može Glavan upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva. Tena Petrović i Sandra Vlašić suosnivačica Terra Hub Hrvatska iz EIT Climate-KIC Hub Hrvatska naglasile su kako društvene inovacije mogu stvoriti bolji grad kroz oblike poput civic crowdfunding ili crowdsourcing kampanja. Ivana Rogulj iz DOOR-a navodi kako ključ uspješnosti javnih politika leži u transparentnosti postupaka i uključivanju šireg kruga dionika u sve korake procesa njihovog razvoja. Dr.sc. Rafal Mrówka, izvanredni profesor na Warsaw School of Economics  prezentirao je postupak razvoja održivog društva kroz digitalnu transformaciju - čiji uspjeh prvenstveno ovisi o tome kako njome društvo upravlja a ne samo na implementaciji nove tehnologije. Thomas Farnell, stručnjak za politike visokog obrazovanja u Institutu za razvoj obrazovanja opisao je projet TEFCE kojim se evaluiraja društveni i ekonomski utjecaj organizacija visokog obrazovanja kroz suradnju s lokalnom zajednicom i društvenim inovacijama.

Screen Shot 2018-12-18 At 01.27.15

Treći stol: ZAŠTITA OKOLIŠA I CIRKULARNA EKONOMIJA

Što treba promijeniti u našem sustavu kako bismo postigli kružnu ekonomiju?

Koviljka Aškić navela je primjere gospodarenja otpadom iz portfelja svog poduzeća Eko Adria te naglasila kako još uvijek postoji jaz između strategija gospodarenja otpadom, planova i prakse na terenu. Koliko je kompleksna tema ostvarivanje kružne ekonomije u velikim gradovima te koje napore i projekte ZGH provodi u cilju poboljšavanja sustava gospodatenja otpadom opisao je Bojan Ribić, rukovoditelj službe za posebne projekte i međunarodnu suradnju u Zagrebačkom holdingu podružnica Ćistoća. Željko Samodol, direktor Tetra Pak-a za Hrvatsku prezentirao je kako međunarodna kompanija u obiteljskom vlasništvu Tetra Pak, integrira održivost u svoje poslovanje uz izazov kako postići planiranu kružnu ekonomiju. Azra Sulejmanpašić iz projekta Freewa najavila je nove poslovne planove kako Freewa bocu učiniti još kružnijom kako bi se u potpunosti zatvorila petlja kružne ekonomije. Domagoj Vranješ, direktor poduzeća Vita projekt prezentirao je strategiju krajobraznog uređenja kao jedne od metoda planiranog razvoja nekog grada dobivenu kroz dijalog i detaljno istraživanje što predstavlja prvi korak u postizanju kružne ekonomije.

Screen Shot 2018-12-18 At 01.33.25