Stephen B. Young: Moralni kapitalizam II

Može li kapitalizam biti moralan? Odnosno, u kolikoj je mjeri i je li uopće moguće spojiti ''hladan'' poslovni svijet i etička načela te učenja različitih kultura? Moralni kapitalizam II Stephena B. Younga djelo je putem kojega ovaj međunarodno priznati stručnjak u području društveno odgovornoga poslovanja nastoji odgovoriti na ovakva i slična pitanja, analizirati najveći financijski kolaps nakon Velike depresije i reinterpretirati značenje kapitalizama u suvremenom društvu zagađenom sve većom pohlepom, lišenom empatije, pravde i jednakih početnih mogućnosti. Prema autorovim riječima, upravo je pohlepa ono što je uzrokovalo ne samo financijsku i društvenu krizu u kojoj se trenutno nalazimo, već i sve one koje je čovječanstvo do sada imalo priliku iskusiti.

Društveno odgovorno poslovanje kao globalni je pokret začet devedesetih godina prošloga stoljeća, od tada se razvio u brojnim smjerovima te je utjecao na promjenu poslovne paradigme i velikih i malih poduzeća diljem svijeta, te razvoj društvenih teorija koje prvenstveno naglasak stavljaju na potrebu stvaranja svijeta blagostanja i jednakopravnosti na svim razinama ljudskoga djelovanja. Pisana znanstveno-populističkim, stručnim i terminološki suviše neopterećenim stilom, ova je knjiga temeljena na načelima održivog razvoja cjelokupnoga društva, ne samo određene ili pojedinačne kompanije te suvremenog društveno odgovornog poduzetništva kao ključnoga elementa kapitalizma 21. stoljeća.

 

S obzirom na znanja koja posjedujemo danas, a i ograničene resurse s kojima smo prisiljeni suočiti se, prostora za korupciju, rizične odluke interesnih skupina, neodgovornost i društvenu neosjetljivost u post-modernističkim društvima naprosto više nema. Upravo su oni, tvrdi autor, krivci za pojavu krize te gubitak onih vrijednosti koje osiguravaju razvoj kvalitetnoga korporativnog upravljanja.

Najveće bogatstvo ove knjige nalazi se u činjenici što autor, unatoč svojoj prvotnoj, ekonomskoj vokaciji, u fokus postavlja kulturu i njezin značaj kada je riječ o oblikovanju ljudskih navika i slabosti. Povezujući tako različite kulturne prakse, religijska i filozofska načela (pritom ih ne idealizirajući), povijesne činjenice te povijesne događaje koji se neizbježno jesu ponavljali, no čovječanstvo iz njih, vjeruje, nipošto nije dovoljno naučilo, gradi djelo unutar kojega osim što nanovo utvrđuje smjernice društveno odgovornog poslovanja i navodi primjere njihove realizacije u korporativnome svijetu, jasno daje do znanja što se događa kada se te smjernice ne poštuju ili pak hrabro ignoriraju, za što kao primjer nudi brojne ekonomske neprilike u ranijoj i starijoj povijesti. Znanje jest krhko, zaključuje – da nije tako, 2008. godina se niti ne bi dogodila niti bismo danas trpili njezine posljedice.

Jedina zamjerka ovome izuzetno didaktičnom djelu bila bi činjenica što autor katkada pojednostavljuje zaista velika filozofska, sociološka, religijska pa i psihoanalitička učenja, no nipošto ne može mu se uzeti za zlo. Njegov je krajnji cilj izuzetno plemenit i u tome bi duhu pouka ove knjige trebala biti slavljena.

Prema Youngu, uspjeh današnjeg poslovanja jednako ovisi kako o materijalnim, tako i o nematerijalnim dobrima. Odnosno, nematerijalna dobra su ona koja naposljetku određuju propast ili rast poduzeća, ali i društva – ukoliko ona nisu osigurana, točnije ako ugled, ljudski resursi te briga za okoliš nisu uvaženi, pitanje je vremena kada će i financijski kapital postati sporan. Korupcija i pohlepa neizbježno dovode do nepravde i neravnopravnosti, stanovnici i nezaposlenici postaju obeshrabreni i krajnje nemotivirani što se svakako preslikava na društvenu klimu koja pak potom otvara prostor za nezačarani krug nezadovoljstva, čemu danas, tvrdi, svjedočimo neprestano.

 

Svakodnevnica, moral i poslovanje itekako su spojivi – na društvima je pronaći način kako oživjeti učenja svojih kulturnih naslijeđa te ih ugraditi na sve razine djelovanja.

Na predavanju o Moralnom kapitalizmu Stephena B. Younga održanog u Zagrebu 21. svibnja 2014. godine, razgovaralo se o materijalnim i nematerijalnim dobrima Hrvatske, a oni su:

Screen Shot 2015 01 07 At 193142

Recesija koja je pogodila ne samo američku, već i druge ekonomije nakon kolapsa 2008. bila je koliko potrebna, toliko i pravedna. Ona korigira pogrešna postavljanja cijena iz minulih dana. Jedini je problem to što negativni učinci te korekcije ne zahvaćaju na pravedan način one koji su prouzročili katastrofu. Ti su najvjerojatnije, opet kolokvijalno, uzeli novac i dali petama vjetra. Cijene padaju, nekoć stvoreno bogatstvo je izbrisano, a gospodarstvo u padu. Ljudi gube radna mjesta, obitelji pate.

Zar je za sve kriva pohlepa koja oduvijek leži prikovana za živo srce kapitalizma te koja, s vremena na vrijeme, radi budale, u financijskom smislu, iz svih nas?

Tekst napisala: Jasenka Begić