Održivo financiranje: akcijski plan Komisije za zelenije i čišće gospodarstvo

Screen Shot 2018-12-01 At 18.46.41

Europska komisija 8. ožujka 2018. godine je predstavila svoju strategiju za financijski sustav za potporu EU ovom planu za mjere u području klime i održivog razvoja.

Naš se planet sve više suočava s nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena i iscrpljivanjem resursa, zbog čega su potrebne hitne mjere za prilagodbu na održiviji model. Potrebno je oko 180 milijardi EUR dodatnih ulaganja godišnje kako bi se ostvarili ciljevi EU-a za 2030. koji su dogovoreni u Parizu, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 %. To je ponukalo Komisiju da na temelju preporuka stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje (HLEG) danas iznese plan za povećanje uloge financiranja u postizanju uspješnog gospodarstva koje ujedno ostvaruje ekološke i socijalne ciljeve.

Današnji akcijski plan za održivo financiranje dio je napora koji se u okviru unije tržišta kapitala ulažu u povezivanje financiranja s konkretnim potrebama europskoga gospodarstva u korist planeta i našeg društva. To je i jedan od ključnih koraka prema provedbi povijesnog Pariškog sporazuma i EU-ova Programa održivog razvoja.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Prijelaz na zelenije i održivije gospodarstvo pomaže u otvaranju novih radnih mjesta te koristi ljudima i planetu Danas smo se pobrinuli za to da financijski sustav pridonosi ostvarenju tog cilja. Našim će se prijedlozima ulagačima i građanima omogućiti da naprave pozitivan izbor kad je riječ o korištenju njihova novca na odgovorniji način za potporu održivosti.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Nadahnuti radom skupine stručnjaka na visokoj razini danas iznosimo svoje planove za dalekosežnu reformu kojom bi se mogao postaviti globalni standard za održivo financiranje. Samo uz pomoć financijskog sektora možemo nadomjestiti godišnji nedostatak financijskih sredstava od 180 milijardi EUR kako bismo postigli naše ciljeve na području klime i energetike. To će pridonijeti stvaranju održive budućnosti za buduće generacije.

Jyrki  Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, rekao je: EU već predvodi ulaganja u području učinkovite uporabe resursa i socijalne infrastrukture, posebice putem Europskog fonda za strateška ulaganja. Barem 40 % infrastrukturnih ulaganjia EFSU-a bit će usmjereno na projekte kojima se pridonosi postizanju ciljeva Pariškog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno, ključno je osigurati uvjete za održiva ulaganja privatnih ulagača kako bi se omogućio prijelaz na čišće kružno gospodarstvo u kojem se resursi učinkovitije upotrebljavaju.

Miguel  Arias Cañete, povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, rekao je: Globalna ulaganja imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, pri čemu su dosad bilijuni već uloženi u rješenja poput obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Pariški sporazum ogromna je prilika za ulaganje. Kako je možemo iskoristiti? Današnji akcijski plan pridonijet će da financijski sektor Europe bude vodeći u svijetu kad je riječ o ulaganjima u zelene tehnologije.

Ključne značajke akcijskog plana 

Prije godinu dana Komisija je imenovala stručnu skupinu na visokoj razini za održivo financiranje koja je trebala izraditi sveobuhvatan niz preporuka financijskom sektoru za potporu prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Na temelju njihovog konačnog izvješća Komisija danas predlaže strategiju EU-a za održivo financiranje kojim se utvrđuje plan daljnjeg rada i budućih mjera koje obuhvaćaju sve relevantne dionike u financijskom sustavu. To uključuje:

  • Dogovor o zajedničkom jeziku za održivo financiranje, tj. jedinstvenom klasifikacijskom sustavu EU-a – ili taksonomiji – za održive aktivnosti kako bi se utvrdilo što je održivo te u kojim područjima održivo ulaganje može imati najveći učinak.
  • Stvaranje oznaka EU-a za zelene financijske proizvode na temelju klasifikacijskog sustava EU-a: to će ulagateljima omogućiti da jednostavno utvrde ulaganja koja su u skladu sa zelenim mjerilima te mjerilima niskih emisija ugljika.
  • Pojašnjenje obveza upravitelja imovinom i institucionalnih ulagača  kako bi se u postupku ulaganja u obzir uzela održivost te postrožili povezani zahtjevi za objavljivanje.
  • Zahtijevanje od osiguravajućih i investicijskih društva da klijente savjetuju na temelju njihovih preferencija u pogledu održivosti.
  • Uključivanje održivosti u bonitetne zahtjeve : banke i osiguravajuća društva važan su izvor vanjskog financiranja za europsko gospodarstvo. Komisija će istražiti mogućnost izmjena kapitalnih zahtjeva za banke (tzv. zeleni pomoćni faktor) u pogledu održivih ulaganja, kada je to opravdano sa stajališta rizika, te uz osiguravanje financijske stabilnosti.
  • Povećanje transparentnosti u korporativnom izvješćivanju : predlažemo reviziju smjernica u vezi s nefinancijskim informacijama kako bi ih se dodatno uskladilo s preporukama radne skupine Odbora za financijsku stabilnost o objavi financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD).

odrzive financije

Kontekst

EU i vlade diljem svijeta na temelju predanosti cilju održivijeg gospodarstva i društva donijeli su Pariški sporazum  o klimatskim promjenama i Program UN-a za održivi razvoj do 2030. EU već pridonosi tom cilju putem Okvira za energetsku i klimatsku politiku EU-a za 2030, energetske unijeakcijskog plana za kružno gospodarstvo i provedbe programa održivog razvoja do 2030.

Svaki član društva mora dati svoj obol postizanju održivijeg rasta. Financijski sustav nije iznimka. Preusmjeravanje privatnog kapitala u održivije ulaganje zahtijeva temeljito promišljanje načina na koji funkcionira naš financijski sustav. To je nužno ako EU želi ostvariti održiviji gospodarski rast, osigurati stabilnost financijskog sustava te poticati veću transparentnost i dugoročnost u gospodarstvu. Ovo je razmišljanje također u središtu projekta unije tržišta kapitala Europske unije.

Komisija je 2016. uspostavila stručnu skupinu na visokoj razini za održivo financiranje. Sastoji se od 20 viših stručnjaka iz civilnog društva, financijskog sektora, akademske zajednice te promatrača iz europskih i međunarodnih institucija. Skupina je u siječnju 2018. objavila svoje konačno izvješće. U njemu je predstavila osam prioritetnih mjera, koje se smatraju temeljem svrsishodnog djelovanja u pogledu održivog financiranja. Današnji akcijski plan temelji se na preporukama stručne skupine na visokoj razini.

Rad na nizu ključnih preporuka iz izvješća bio je predmet rasprave iz privremenog izvješća  skupine od 13. srpnja 2017. Komisija je nakon toga predložila uvrštavanje ekoloških, društvenih i upravljačkih čimbenika (ESG) u mandate europskih nadzornih tijela. Komisija je provela i javno savjetovanje o obvezama institucijskih ulagača i upravitelja imovinom u kontekstu održivosti.

 

Dodatne informacije

Priopćenje za tisak

Memorandum

Informativni članak

 Više informacija o održivom rastu