Primjer dobre prakse: ACT Konto d.o.o.

Čakovečki ACT Konto d.o.o. malo je poduzeće specijalizirano za knjigovodstveno-računovodstvene usluge te porezno savjetovanje za neprofitne organizacije. Upravo je ovo poduzeće 2014. godine nagrađeno s nagradom Ključna razlika - nagrada za raznolikost ljudskih potencijala, u kategoriji Nagrada za ravnopravnost osoba s invaliditetom

Poduzeće je nagradu zaslužilo zbog, između ostalog, zapošljavanja osoba s invaliditetom, reinvestiranja dobiti kroz donacije i usluge udrugama koje rade na edukaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te kontinuiranog ulaganja u osobni i profesionalni razvoj zaposlenica. 

Kako bismo doznali više o društveno odgovornom poslovanju i preprekama s kojima se poduzeće pritom susreće, razgovarali smo sa Sandrom Magdalenić, direktoricom i suvlasnicom.

Kada ste i iz kojih razloga krenuli s društveno odgovornim poslovanjem? Koje su prednosti takvoga načina poslovanja za koje želite da javnost zna?

Drušvenopoduzetničkim organizacijama nije jedini cilj stjecanje dobiti, nego i kontinuirana briga za zaposlenike te zajednicu pri čemu je važno minimalizirati štetan učinak na okoliš. ACT Konto d.o.o. od samog se osnivanja razlikuje od ostalih knjigovodstvenih servisa po tome što zapošljava isključivo osobe s invaliditetom, više od 90% klijenata su neprofitne i društvenopoduzetničke organizacije te potičemo kontinuirani osobni i profesionalni razvoj zaposlenica i slično. Organizaciju karakterizira i visoka razina ekonomske demokracije u upravljanju - zaposlenice su ujedno i vlasnice organizacije, dobit ne isplaćujemo vlasnicama, već ulažemo natrag u zajednicu kroz donacije.

Koliko trenutno zapošljavate osoba s invaliditetom i na koji ste način, uvjetno rečeno, došli do njih? Jesu li se javili putem oglasa za posao ili pak putem preporuke?

Trenutno zapošljavamo 3 osobe s invaliditetom - jedna je korisnica projekta ESCO udruge Autonomni centar - ACT, dok smo dvije osobe pronašli posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na koji su način u vašem poduzeću radna mjesta usklađena s psiho-fizičkim sposobnostima osoba s invaliditetom? Koje su najveće prepreke koje su se pojavile putem, počevši od arhitektonske prilagodbe do edukacije zaposlenika?

Imamo potporu i pomoć radnih asistenta iz ACT Grupe - riječ je o pojedincima i organizaciji koji razvijaju i unaprjeđuju društveno odgovorno poslovanje i ponašanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo, ovisno o svakodnevnim potrebama zaposlenica. Budući da se radi o knjigovodstvenom poslu, zaposlenice imaju prethodnog iskustva iz navedenog područja, a kroz organizaciju kontinuirano radimo na usavršavanju znanja i vještina potrebnih za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Vezano uz arhitektonske prilagodbe, one su bile potrebne u manjem dijelu za što smo osigurali sredstva Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zaposlenice organizacije visoko su motivirane, kontinuirano se usavršavaju (neformalno i formalno), a na sve izazove odgovaraju promptno, u skladu sa strukom, sukladno zakonskim propisima i mogućnostima organizacije.

Jeste li imali iskustva s institucijama u tome kontekstu, odnosno je li njihova pomoć bila prisutna u bilo kojem trenutku?

Kao što sam prije navela, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom  pruža nam kontinuiranu podršku. Ali moram napomenuti da najveću podršku imamo od osoba s kojima dijelimo prostore i svakodnevno surađujemo, a to su članovi/ice ACT Grupe.

Jesu li vaši ''zdravi'' zaposlenici morali prolaziti određenu vrstu edukacije? Kakav je u počecima bio njihov stav prema osoba s invaliditetom, jesu li gajili određene predrasude, strah?

U ACT Kontu d.o.o. rade samo osobe s fizičkim invaliditetom i do sada nismo imali situacije u kojima su članovi/ice ACT Grupe ili klijenti imali neke predrasude ili strah u kontekstu suradnje s organizacijom i radnicama. Mislim da se dobro slažemo i da smo uvijek tu jedini za druge.

Slažu li se međusobno zaposlenici na način koji ste očekivali? Utječu li tjelesne poteškoće na poslovni i suradnički odnos, i ako da, na koji način?

Na sreću, radnice su se odlično snašle te jasnom raspodjelom poslova sukladnom radnoj sposobnosti i mogućnostima međusobno nadopunjuju jedna drugu - jedna odgovara na telefonske pozive (umjesto radnice koja slabije čuje), druga rješava poslovne obveze u institucije van radnog prostora umjesto zaposlenice koja ima poteškoće u kretanju, treća vozi kolegice kod klijenata i slično.

Koje su to prednosti koje se ostvaruju zapošljavanjem osoba s invaliditetom? Koje bi bile možda negativne strane? Ostvaruju li osoba s invaliditetom dodatna prava ili pogodnosti u usporedbi s drugim zaposlenicima?

Osoba s invaliditetom koja želi raditi uložit će 200% sebe u taj posao. Osobno, kod nikog nisam vidjela toliko energije, volje i motivacije kao kod naših radnica. Što se tiče poslodavaca, poručujem kako je potrebno strpljenje, nikako normirana radna mjesta, poticajno okruženje koje omogućuje davanje maksimuma od radnika/ica. U Hrvatskoj postoji koliko-toliko definiran zakonodavni i institucionalni okvir za zapošljavanje osoba s invaliditetom pa je u poslovanju moguće u kombinirati različite potpore i poticaje (HZZ, Zavod). U kontekstu jačanja modela i sustava radne integracije, u budućnosti očekujemo i veću potporu kroz projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda.

Kako gledate na Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji? Mislite li da će njegov učinak biti isključivo pozitivan, ili će pak doprinijeti naglašavanju pozitivne diskriminacije?

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i svaki drugi Zakon, ima svoje prednosti i nedostatke. Slažem se s obvezom kvotnog zapošljavanja, no kako će većina poslodavaca radije platiti novčanu naknadu dobro je da je uveden i sustav zamjenskih kvota. Isto tako, nadam se da će se sustav radne integracije sada ubrzano razvijati, da će Zavod pojednostaviti potrebnu dokumentaciju, zaposliti stručne ljude u Centrima te osigurati sustav obrazovanja i korištenja kvalitetnih radnih asistenata, a kao preduvjet - i case managera.

Što je ono ključno što bi svi sudionici trebali imati na umu prilikom njegove provedbe?

Teško je nešto savjetovati dok ne vidimo kako će primjena Zakona i pripadajućih pravilnika izgledati u praksi. U veljači se očekuju prve procjene i zaprimanje prvih zahtjeva za sufinanciranje od strane Zavoda. Kako postoji vremenski okvir od godinu dana za prilagodbu i početak primjene u kontekstu kvotnog zapošljavanja, prve rezultate provedbe moći ćemo mjeriti tek 2016. i 2017. godine. Vjerujem kako će ovaj zakonodavni okvir omogućiti zapošljavanje i integraciju većeg broja osoba s invaliditetom.

 

Službena stranica ACT Konta d.o.o.: http://act-konto.hr/wordpress/

Foto: act-konto.hr